Bela stolica: 7 uobičajenih uzroka i šta treba učiniti

Bela stolica se može pojaviti kod različitih zdravstvenih stanja povezanih sa varenjem, poput kamena u žučnoj kesi, hepatitisa i bolesti žučnih kanala. Takođe može biti nuspojava lekova, a može se javiti i pri upotrebi antibiotika, dijetetskih suplemenata i nekih analgetika. Javlja se i kod novorođenčadi, beba i sasvim male dece (pogledati uzroke pod 6 i 7).

Međutim, bela stolica nije uvek znak bolesti, posebno ako ne primetite nikakve druge simptome. Normalno, stolica je obično braon boje zbog kombinacije žuči, crevnih supstanci i proizvoda varenja. Faktori povezani sa smanjenjem ili nedostatkom žuči u crevima mogu izazvati svetliju stolicu koja može biti bela.

Bleda ili bela stolica, koja se takođe naziva „aholična stolica“, obično se javlja sa simptomima kao što su bol u stomaku, žuta koža ili oči (žutica) ili tamni urin. Ako primetite ove simptome, trebalo bi da posetite lekara ili gastroenterologa.

Zašto se javlja bela stolica?

Postoje različiti uzroci koji uslovljavaju pojavu belog izmeta. Najčešći su:

1. Кamen u žuči

Kamenčići formirani u žučnoj kesi ili u bilijarnim kanalima mogu biti veliki i uzrokovati opstrukciju. Ovo blokira protok žuči do creva, što dovodi do svetle stolice i drugih simptoma kao što su žuta koža ili oči (žutica), generalizovani svrab, bol u stomaku, mučnina, povraćanje i tamno obojeni urin.

Šta uraditi: Кonsultujte svog lekara ili gastroenterologa radi testiranja da biste potvrdili prisustvo kamena u žuči. Lečenje obično uključuje hiruršku proceduru za uklanjanje svih opstruktivnih kamenčića i sprečavanje daljih komplikacija. Postoje i neki prirodni lekovi za kamen u žuči koje možete koristiti kao dopunu vašem propisanom lečenju.

2. Upotreba lekova

Hepatitis izazvan lekovima koji preopterećuju jetru može uticati na njeno funkcionisanje, što dovodi do abnormalnosti u proizvodnji žuči. Ovo može da promeni boju vaše stolice. Najčešći lekovi koji izazivaju svetliju stolicu su antibiotici, iako ovaj neželjeni efekat ne doživljavaju svi. Ostali lekovi koji mogu da izazovu belu stolicu uključuju dijetetske suplemente, homeopatske lekove, antikonvulzante, antihipertenzive i analgetike.

Ovaj tip hepatitisa nije uvek lako identifikovati na osnovu simptoma, ali neki ljudi mogu dodatno primetiti tamni urin, mučninu, povraćanje, bol u stomaku i žuticu, koji se mogu javiti 5 dana do 3 meseca nakon početka terapije.

Šta treba da uradite: Trebalo bi da obavestite svog lekara da imate određene simptome kada uzimate lek, kako bi lekar mogao da razmotri da ga prekine ili da ga zameni alternativom.

3. Virusni hepatitis

Virusni hepatitis, poput hepatitisa A, B, C, D ili E, su relativno česte infekcije koje mogu izazvati belu, stolicu, žuticu i tamni urin.

Drugi uobičajeni simptomi virusnog hepatitisa su umor, mučnina, gubitak težine, groznica, bol u stomaku, dijareja, bol u zglobovima i osip.

Šta uraditi: Trebalo bi da posetite lekara ili gastroenterologa da potvrdite dijagnozu i započnete lečenje po potrebi. Lečenje varira u zavisnosti od vrste hepatitisa može uključivati jednostavne intervencije kao što su obezbeđivanje hidratacije i upotreba lekova za lečenje groznice ili bola. Nekim ljudima se takođe propisuju specifičniji lekovi, poput antivirusnih, za lečenje infekcije.

4. Bela stolica kao rezultat postoperativne komplikacije

Neke operacije koje uključuju žučne kanale, poput uklanjanja žučne kese, mogu izazvati opstrukcije žuči. Ove komplikacije mogu dovesti do belog izmeta, kao i drugih simptoma kao što su žutica i intenzivan svrab.

Šta uraditi: U idealnom slučaju, trebalo bi da posetite svog hirurga da proceni vaše simptome i započne hitno lečenje. Lečenje može uključivati još jednu operaciju za korekciju bilijarnih kanala.

5. Tumori bilijarnog kanala

Iako je ređe, tumori u žučnim kanalima, žučnoj kesi ili okolnim mestima takođe mogu izazvati promene u boji stolice.

Mnogo puta, tumori u početku ne izazivaju nikakve simptome, ali vremenom mogu početi da se pojavljuju. Uobičajeni simptomi, pored belog izmeta, uključuju bol u stomaku, žuticu, svrab, gubitak težine i opštu slabost.

Šta uraditi: Ako sumnjate da imate tumor, trebalo bi da posetite porodičnog lekara ili gastroenterologa radi detaljne procene. Lekar će odrediti adekvatno testiranje da potvrdi ili odbaci dijagnozu. Lečenje zavisi od vrste identifikovanog tumora, ali obično zahteva hirurško uklanjanje.

6. Bilijarna atrezija

Bilijarna atrezija je značajan uzrok bele stolice kod beba, posebno novorođenčadi. Ovo stanje karakterišu delovi bilijarnog kanala koji postaju začepljeni usled otoka i fibroze. Novorođenčad koja je pogođena obično će imati simptome u roku od 2 do 5 nedelja života, koji uključuju belu stolicu i upornu žuticu.

Šta uraditi: Dete treba da se vidi kod pedijatra što je pre moguće, jer rana dijagnoza i intervencija mogu pomoći da se uspostavi normalan protok žuči mnogo brže sa manje komplikacija nego ako se ne leči.

7. Cista žučnog kanala

Cista u žučnim kanalima je još jedan značajan uzrok bele stolice kod beba. Кarakteriše ga proširenje žučnih kanala koji transportuju žuč i može se desiti kada se beba rodi. Većina pogođene dece ima simptome koji se odnose na abnormalnu drenažu žuči kao što su žutica, bela stolica i nadutost u stomaku.

Šta uraditi: Dete treba da pregleda pedijatar ili pedijatrijski gastroenterolog kako bi se odredio testiranje potrebno za potvrdu dijagnoze. Testiranje može uključivati snimanje, kao što je ultrazvuk abdomena. Lečenje uključuje hirurško uklanjanje cista.

Bela stolica: testovi koji se koriste za dijagnozu

Testovi koji mogu pomoći da se potvrde ili odbace mogući uzroci bele stolice mogu se razlikovati u zavisnosti od osnovnih faktora, međutim lekari obično započinju tako što će prepisati tesiranje:

  • Кrvni test za procenu jetrenih enzima, alkalnog fosfata, gama-glutamil transferaze i bilirubina
  • Кrvni test za otkrivanje prisustva antigena ili antitela povezanih sa hepatitisom
  • Ultrazvuk abdomena za vizuelizaciju jetre, žučne kese i žučnih kanala

Pored ovih testova, lekar može odrediti i specifičnije preglede, poput CT skeniranja, endoskopije ili MRI. U nekim slučajevima može biti potrebna biopsija jetre da bi se utvrdila težina dijagnoze.

Povezani članci

Imate pitanje u vezi ove teme?

Postavite ga na dnu stranice – odgovor stiže u roku od 24 sata.

KOMENTARI

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Sadržaj