Dijabetes tip 2 je hronična bolest koja značajno utiče na način na koji telo koristi glukozu (šećer) kao izvor energije. U ovom obliku dijabetesa, telo ili ne proizvodi dovoljno insulina, ili ne koristi insulin efikasno, što dovodi do povećanja nivoa šećera u krvi.
Za razliku od dijabetesa tipa 1, gde telo ne proizvodi insulin uopšte, dijabetes tipa 2 se razvija postepeno, pa mnogi ljudi nisu ni svesni da ga imaju sve dok ne dođe do ozbiljnijih problema.
Rastući problem dijabetesa tipa 2
Dijabetes tipa 2 je sve prisutniji, i to nije slučajnost. Ova bolest je povezana sa nezdravim načinom života, gojaznošću, niskim nivoom fizičke aktivnosti i ishranom bogatom procesuiranom hranom. Procenjuje se da oko 90% ljudi sa dijabetesom tipa 2 ima prekomernu telesnu težinu, a još 40% njih je gojazno.
Uzroci i faktori rizika
Razumevanje faktora rizika koji doprinose razvoju dijabetesa tipa 2 ključno je za prevenciju i ranu dijagnozu bolesti. Neki od glavnih faktora rizika uključuju:
- Genetika: Ako u vašoj porodici postoje osobe sa dijabetesom, rizik za razvoj bolesti značajno se povećava. Genetska predispozicija igra veliku ulogu, ali nije presudna. Zdrav način života može umanjiti rizik.
- Prekomerna telesna težina i gojaznost: Masno tkivo, naročito u predelu stomaka, ometa normalnu funkciju insulina, što povećava rizik od razvoja dijabetesa. Smršati samo 5-10% telesne mase može značajno smanjiti rizik.
- Nedostatak fizičke aktivnosti: Nedovoljno kretanje može doprineti inzulinskoj rezistenciji. Redovno vežbanje poboljšava reakciju tela na insulin i pomaže u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi.
- Starost: Iako dijabetes tipa 2 može nastati u bilo kojem uzrastu, rizik raste nakon 45. godine, iako nije neuobičajeno da se dijabetes razvije i kod mlađih osoba.
- Povišen krvni pritisak i povišeni nivoi holesterola: Osobe sa hipertenzijom ili povišenim nivoima holesterola imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ove bolesti često idu ruku pod ruku i mogu dodatno povećati komplikacije dijabetesa.
Simptomi dijabetes tip 2
Simptomi dijabetesa tipa 2 često se razvijaju postepeno i mogu biti vrlo blagi, zbog čega mnogi ljudi nisu ni svesni da imaju ovu bolest. Neki od najčešćih simptoma uključuju:
- Povećana žeđ i učestalo mokrenje: Višak šećera u krvi telo pokušava da eliminiše putem mokraće, što može dovesti do dehidracije i povećane žeđi.
- Utrnulost ili trnci u rukama i nogama: Visok nivo šećera u krvi može oštetiti nervne završetke, što izaziva trnce, bolove ili utrnulost.
- Umor i iscrpljenost: Kada telo ne koristi glukozu efikasno, energija iz hrane ne može se pravilno iskoristiti, što dovodi do stalnog umora.
- Zamagljen vid: Visok nivo šećera u krvi može uticati na sočivo oka, što dovodi do problema sa vidom.
- Neobjašnjiv gubitak težine: Iako je najčešći simptom kod dijabetesa tipa 1, može se javiti i kod tipa 2 zbog nemogućnosti tela da koristi šećer kao izvor energije.
- Povećana sklonost ka infekcijama: Dijabetes može oslabiti imunitet, čineći organizam podložnijim infekcijama, posebno urinarnih trakta i kože.
Dijagnoza
Dijabetes tipa 2 se dijagnostikuje kroz nekoliko ključnih testova:
- Test glukoze u plazmi (nivo šećera u krvi natašte): Merenje nivoa šećera u krvi nakon posta od 8-12 sati. Nivo šećera iznad 7,0 mmol/L ukazuje na dijabetes.
- Oralni test tolerancije na glukozu (OGTT): Test koji meri nivo šećera u krvi 2 sata nakon konzumiranja rastvora glukoze. Ako nivo šećera bude 11.1 mmol/L ili viši, dijagnoza je dijabetes.
- Test hemoglobina A1c: Ovaj test meri prosečan nivo šećera u krvi tokom poslednja 2-3 meseca. Rezultati veći od 6,5% ukazuju na dijabetes. A1c je koristan jer pokazuje dugoročne promene u nivou šećera, što je ključno za procenu stabilnosti bolesti.
Kategorija | Normalne vrednosti | Predijabetes | Dijabetes |
---|---|---|---|
Šećer u krvi natašte | 3.9 – 5.5 mmol/L | 5.6 – 6.9 mmol/L | ≥ 7.0 mmol/L |
Šećer u krvi 2 sata nakon obroka | < 7.8 mmol/L | 7.8 – 11.0 mmol/L | ≥ 11.1 mmol/L |
Hemoglobin A1c (HbA1c) | < 5.7% | 5.7% – 6.4% | ≥ 6.5% |
Kako se leči dijabetes tip 2
Dijabetes tipa 2 ne može biti potpuno izlečen, ali se može uspešno kontrolisati uz odgovarajući tretman. Glavne komponente lečenja uključuju:
- Promene u ishrani: Zdrava ishrana je temelj lečenja dijabetesa. Fokusira se na unos vlakana, povrća, voća, integralnih žitarica i zdravih masti. Smanjenje unosa rafinisanih ugljenih hidrata, kao što su beli hleb i prerađena hrana, može značajno pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.
- Fizička aktivnost: Redovno vežbanje, kao što je hodanje, trčanje, plivanje ili vožnja bicikla, može poboljšati sposobnost tela da koristi insulin i snižava nivo šećera u krvi. Preporučuje se najmanje 150 minuta umerenog aerobnog vežbanja nedeljno.
- Lekovi: Najčešći lekovi za dijabetes tipa 2 su metformin, koji poboljšava osetljivost na insulin, i lekovi koji povećavaju proizvodnju insulina, kao što su sulfonilureje. Neki pacijenti takođe koriste injekcije insulina ili lekove koji utiču na hormone zadužene za regulaciju šećera u krvi, poput GLP-1 agonista.
- Praćenje nivoa šećera u krvi: Redovno merenje nivoa glukoze je ključno za praćenje efikasnosti lečenja. Pacijentima se često savetuje da investiraju u glukometre za kućnu upotrebu, kako bi pratili promene u nivou šećera tokom dana.
Kako se prevenira
Iako ne postoji siguran način da se dijabetes potpuno spreči, postoje konkretni koraci koje možete preduzeti kako biste smanjili rizik:
- Održavanje zdrave telesne težine: Smršati samo 5-10% telesne mase može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa, čak i ako ste u rizičnoj grupi.
- Redovno vežbanje: Preporučuje se najmanje 150 minuta umerenog aerobnog vežbanja nedeljno, uz povećanje svakodnevne fizičke aktivnosti, kao što je hodanje ili vožnja bicikla.
- Zdrava ishrana: Povećanje unosa povrća, integralnih žitarica, voća i proteina, uz smanjenje unosa prerađene hrane i šećera, može značajno smanjiti rizik od dijabetesa.
- Redovno praćenje nivoa šećera u krvi: Ako imate faktore rizika (poput gojaznosti, povišenog krvnog pritiska ili porodične istorije dijabetesa), redovno praćenje nivoa šećera u krvi može vam pomoći da na vreme prepoznate promene.
Komplikacije koje daje dijabetes tip 2
Ako dijabetes nije dobro kontrolisan, može dovesti do ozbiljnih komplikacija:
- Srčane bolesti: Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik od srčanih bolesti i moždanog udara zbog uticaja visokog nivoa šećera na krvne sudove.
- Problemi sa očima: Dijabetes može oštetiti mrežnjaču oka i dovesti do slabljenja vida, pa čak i slepila.
- Problemi sa bubrezima: Visok nivo šećera može oštetiti bubrege, što može dovesti do hronične bubrežne bolesti ili insuficijencije.
- Problemi sa nervnim sistemom: Dijabetes može oštetiti nerve, što uzrokuje bol, utrnulost i gubitak osećaja, naročito u nogama i rukama.
Zaključak
Dijabetes tipa 2 je ozbiljna bolest koja zahteva stalnu pažnju, ali uz pravovremenu dijagnozu, promene u životnim navikama i odgovarajući tretman, može se uspešno kontrolisati. Kontrola ishrane, fizička aktivnost, redovno praćenje nivoa šećera i lekovi mogu značajno poboljšati kvalitet života. Ako smatrate da ste u riziku, obratite se lekaru i uradite testove kako biste na vreme prepoznali bolest.
Novi komentari