Da li ste ikada osetili naglo „preskakanje“ srca ili iznenadne promene u njegovom ritmu? Ukoliko jeste, niste sami. Mnogi ljudi iskuse nepravilni rad srca, a ponekad ni ne znaju da se to stanje naziva aritmija. Ovo može biti prolazna pojava i sasvim bezopasna, ali može i ukazivati na ozbiljnije probleme.
Zato je važno da se na vreme upoznate sa svim ključnim informacijama: šta su srčane aritmije, zašto nastaju, kako se prepoznaju, leče i – možda najvažnije – kako se mogu sprečiti.
Šta su aritmije
Reč aritmije odnosi se na sve poremećaje u srčanom ritmu. Uobičajeno, srce u mirovanju kuca 60–100 puta u minutu. Kada električni impulsi zaduženi za održavanje tog ritma postanu nepravilni – bilo prebrzi (tahikardija), prespori (bradikardija) ili haotični – govorimo o aritmiji.
Mnogi ljudi je opisuju kao „lupanje,“ „preskakanje“ ili „čudan osećaj“ u grudima. Nekada traje kratko i ne izaziva probleme, a ponekad može biti znak ozbiljnijih stanja.
Kako funkcioniše električni sistem srca
Da biste bolje razumeli srčane aritmije, korisno je znati kako funkcioniše električni sistem srca:
Sinusni čvor – „dirigent“ koji se nalazi u desnoj pretkomori i šalje impuls za svaki otkucaj.
Atrio-ventrikularni (AV) čvor – „usporava“ signal, dajući vremena pretkomorama da izbace krv u komore.
Njegov snop i Purkinjeva vlakna – usmeravaju impuls kroz komore, omogućavajući ravnomerno pumpanje krvi.
Ako se u bilo kom trenutku poremeti generisanje ili sprovođenje električnih impulsa, dolazi do aritmije – srcu treba „dirigent“ koji radi precizno, a ako dirigent (sinusni čvor) zakaže ili se umeša „neko drugi“, ritam može postati nepravilan.
Vrste aritmija
Aritmije se mogu podeliti prema mestu nastanka (pretkomore ili komore) ili prema tome da li je srce ubrzano ili usporeno:
- Sinusna tahikardija – kada sinusni čvor ubrzano šalje impulse (srce kuca brže od 100 otkucaja u minutu). Najčešće je reakcija na stres, napor ili visoku temperaturu.
- Sinusna bradikardija – usporen rad srca (ispod 60 otkucaja u minutu). Normalna je kod sportista, ali može ukazivati i na probleme s provodnim sistemom.
- Atrijalna fibrilacija (AF) – nepravilan rad pretkomora, jedna od najčešćih formi nepravilnog srčanog ritma kod starijih. Povezana je s rizikom od stvaranja tromba i moždanog udara.
- Atrijalni flater – sličan AF-u, ali s ritmičnijim (iako još uvek nepravilnim) radom pretkomora.
- Supraventrikularne tahikardije (SVT) – ubrzan rad srca koji potiče iznad komora, često iz AV čvora.
- Ventrikularne tahikardije – ubrzan rad srca nastao u komorama. Može biti opasan ako se javi kod već oštećenog srca.
- Ventrikularna fibrilacija – izuzetno ozbiljno stanje u kom se komore „trese“ umesto da pumpaju krv, što zahteva hitnu reanimaciju.
Pošto svaka vrsta aritmije može imati različite mehanizme i mogući okidač, važno je pogledati i glavne uzroke i faktore rizika koji dovode do nepravilnog srčanog ritma.
Glavni uzroci i faktori rizika
Postoje mnogi razlozi zašto se javljaju srčane aritmije, od genetskih predispozicija do životnog stila. Najčešći faktori uključuju:
Srčane bolesti: koronarna bolest, oštećenja zalistaka, srčana slabost, kardiomiopatije.
Visok krvni pritisak (hipertenzija): dugoročno oštećuje srce i krvne sudove.
Poremećaj elektrolita: neadekvatne vrednosti kalijuma, magnezijuma ili kalcijuma mogu ometati normalnu električnu aktivnost srca.
Hormonski disbalansi: previše ili premalo hormona štitaste žlezde, adrenalnih hormona i dr.
Stres i anksioznost: hronični stres dovodi do prekomernog lučenja adrenalina i kortizola, što može pojačati simptome aritmije.
Duvan, alkohol i kofein: preterano uživanje u ovim supstancama može dovesti do ubrzanog rada srca i nepravilnih impulsa.
Određeni lekovi: pojedini antihistaminici, lekovi za astmu i neki antiaritmici, ako se ne koriste pravilno, mogu pojačati ili izazvati aritmiju.
Kako prepoznati aritmiju
Simptomi aritmije mogu biti očigledni, ali ponekad ostaju neprimećeni. Najčešći su:
Lupanje srca („preskakanje“, ubrzan ili usporen rad, palpitacije)
Vrtoglavica, nesvestica i osećaj slabosti
Kratak dah i nelagodnost u grudima
Umor i malaksalost
Anksioznost i osećaj unutrašnjeg nemira
Ukoliko već osećate ove simptome i brinete, znajte da niste sami. Većina aritmija se danas može uspešno otkriti i kontrolisati uz modernu medicinu i pravovremenu reakciju.
Dijagnoza i pregledi
Da biste bili sigurni o kakvoj je vrsti nepravilnog srčanog ritma reč, lekar će sprovesti sledeće:
Elektrokardiogram (EKG): osnovni test koji otkriva električne impulse srca u datom trenutku.
Holter monitoring: beleženje EKG-a tokom 24 ili više časova, radi registracije povremenih aritmija.
Ehokardiografija: ultrazvučni pregled srca koji pokazuje njegovu strukturu i funkciju.
Test opterećenja (ergometrija): EKG tokom vežbanja, da bi se videlo kako se srce ponaša pod naporom.
Elektrofiziološko ispitivanje (EFI): invazivna metoda preciznog lociranja mesta u srcu koje uzrokuje aritmiju.
Kako se aritmije leče
Terapija zavisi od težine aritmije, učestalosti simptoma i opšteg zdravstvenog stanja. Nekome su dovoljne jednostavne mere i redovne kontrole, dok su za ozbiljnije slučajeve potrebne složenije procedure.
1. Promena stila života
Često je prvi korak u prevenciji aritmija upravo prilagođavanje svakodnevice:
Smanjenje stresa: relaksacione tehnike poput joge, laganih šetnji ili meditacije mogu pomoći u kontrolisanju otkucaja srca.
Uravnotežena ishrana: voće, povrće, riba i integralne žitarice blagotvorno deluju na srčani mišić.
Ograničavanje kofeina i alkohola: suviše kofeinskih napitaka ili alkohola podstiče ubrzan rad srca.
Prestanak pušenja: duvan direktno utiče na pogoršanje simptoma aritmija.
Redovna, umerena fizička aktivnost: pre bilo kakvog novog programa vežbanja posavetujte se s kardiologom.
2. Lekovi
Određene klase lekova pomažu u kontroli nepravilnog srčanog ritma:
Beta-blokatori: usporavaju rad srca i smanjuju „stres“ na srčani mišić.
Blokatori kalcijumskih kanala: usporavaju električne impulse i šire krvne sudove.
Antiaritmici različitih klasa: cilj im je da stabilizuju električni sistem srca.
Antikoagulansi: preventivno smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka, naročito kod atrijalne fibrilacije.
3. Medicinske procedure
Kada su aritmije teže ili otporne na lekove, koriste se dodatne metode:
Kardioverzija: kratkotrajni električni šok ili specijalni lekovi koji mogu vratiti srce u normalan ritam.
Ablacija: minimalno invazivan zahvat tokom kog se putem katetera u srcu „izoluje“ ili uništava deo tkiva odgovoran za aritmiju.
Ugradnja pejsmejkera: mali uređaj ispod kože koji automatski šalje električne impulse da bi srce kucalo pravilno.
Ugradnja defibrilatora (ICD): aparat sličan pejsmejkeru, koji prepoznaje opasne tahikardije ili fibrilaciju i isporučuje električni šok u cilju stabilizacije srčanog ritma.
Prevencija aritmija i saveti
Prevencija je uvek bolja od lečenja, naročito ako imate porodičnu istoriju srčanih bolesti ili se već suočavate sa visokim pritiskom i dijabetesom. Evo nekoliko ključnih saveta:
Redovne kontrole: posete kardiologu, naročito ako u porodici postoji istorija aritmija ili ste već iskusili nepravilne otkucaje.
Kontrola krvnog pritiska i šećera: nelečena hipertenzija i dijabetes ubrzavaju oštećenje srca.
Održavanje zdrave telesne težine: smanjeno opterećenje na srce i cirkulatorni sistem.
Umerenost u svemu: u ishrani, fizičkoj aktivnosti, unosu kofeina, alkohola i soli.
Najnovija istraživanja
Savremena medicina napreduje u razumevanju srčanih aritmija i inovacijama terapije. Prema novijim studijama, oko 1–2% svetske populacije pati od atrijalne fibrilacije, a broj raste s godinama. Naučnici intenzivno ispituju genetsku osnovu aritmija, s ciljem da se razviju još efikasniji i personalizovani lekovi.
Takođe se proučava daljinsko praćenje (telemetrija) pacijenata sa implantiranim pejsmejkerima ili defibrilatorima, što može značajno povećati bezbednost i komfor obolelih.
Zaključak
Aritmije nisu retka pojava, ali uz pravovremenu dijagnostiku i adekvatno lečenje mogu se uspešno držati pod kontrolom. Ako primetite neobične simptome poput učestalog preskakanja srca, vrtoglavice, umora ili bola u grudima, ne oklevajte da potražite stručnu pomoć. Ranim otkrivanjem i terapijom, većina ljudi živi ispunjeno i aktivno, bez ozbiljnih posledica po svoje srčano zdravlje.
Imajte na umu da se prevencija aritmija zasniva na zdravom načinu života – umerena fizička aktivnost, kvalitetna ishrana i smanjenje stresa često čine veliku razliku. Brinite o svom srcu, redovno se kontrolišite i ne zaboravite da je danas medicina na vašoj strani: savremene dijagnostičke metode i terapije pružaju sve veće šanse za očuvanje pravilnog srčanog ritma i dugoročnog zdravlja.
Novi komentari