Trnci u stopalima mogu se javiti kada se dugo ostane u istom položaju, što može otežati cirkulaciju krvi. Međutim, to može biti i znak drugih zdravstvenih stanja kao što su anksioznost, multipla skleroza, loša cirkulacija ili diskus hernija.
U zavisnosti od osnovnog uzroka, trnci u stopalima mogu biti praćeni i drugim simptomima, kao što su vrtoglavica, ukočenost, grčevi mišića i intenzivne glavobolje.
Kada su trnci u stopalima konstantni i/ili praćeni drugim simptomima, važno je posetiti porodičnog lekara ili angiologa radi procene i lečenja, što može uključivati odmor, lekove ili hiruršku intervenciju.
Šta uzrokuje trnce u stopalima?
1. Loše držanje tela
Jedan od najčešćih uzroka trnaca u stopalima ili nogama je sedenje, ležanje ili stajanje u istom položaju. Trnci se mogu javiti kada sedite na stopalu, na primer, zbog smanjene cirkulacije i pritiska na lokalni nerv.
Šta raditi: Idealno bi bilo često menjati položaj i istezati se bar jednom dnevno kako biste stimulisali cirkulaciju tokom dana. Takođe, treba praviti pauze za šetnju ili stajanje ako dugo sedite, kao što je slučaj na poslu ili tokom leta.
2. Anksioznost i trnci u stopalima
Stresne situacije i ekstremna anksioznost mogu izazvati simptome kao što su trnci u rukama, jeziku i nogama, hladan znoj, palpitacije, bol u grudima i bol u stomaku.
Šta raditi: U ovim slučajevima, trebalo bi da pokušate da ostanete mirni i duboko dišete kako biste poboljšali cirkulaciju krvi. Možete probati neke domaće lekove za lečenje anksioznosti kod kuće. Ako to nije moguće, trebalo bi da se obratite lekaru za specifičniji tretman.
Saznajte više o simptomima anksioznosti i načinima za njihovo ublažavanje u našem članku o anksioznosti.
3. Multipla skleroza
Multipla skleroza je hronično stanje koje karakteriše upala. Rezultat je uništavanje mijelinskog omotača koji pokriva i štiti neurone, što ometa prenos električnih impulsa. To može uticati na kretanje tela, kao što su govor ili hodanje, a pacijent na kraju postaje vezan za krevet.
Pored osećaja trnaca u ekstremitetima, ovo stanje može izazvati trzanje mišića i poteškoće u hodanju.
Šta raditi: Multipla skleroza nema lek i lečenje je često doživotno. Može se sastojati od lekova koji smanjuju napredovanje bolesti kao što su interferon, fingolimod, natalizumab i glatiramer acetat. Kortikosteroidi mogu smanjiti intenzitet i trajanje pogoršanja. Drugi lekovi koji takođe mogu pomoći u ublažavanju povezanih simptoma su analgetici, mišićni relaksanti i antidepresivi.
Pročitajte detaljan vodič o multiploj sklerozi, njenim simptomima i tretmanima u našem članku o multiploj sklerozi.
4. Periferna arterijska bolest
Periferna arterijska bolest karakteriše smanjeni protok krvi u arterijama, što utiče na ekstremitete i stopala. Izaziva simptome kao što su trnci u stopalima ili nogama, bol, grčevi i stvaranje rana na zahvaćenom ekstremitetu.
Šta raditi: Tretman bi trebalo da bude pod nadzorom lekara i može uključivati upotrebu oralnih antitrombocitnih lekova, kao što su aspirin i klopidogrel, kao i lekova za upravljanje nivoima holesterola i analgetika za kontrolu bola.
Važno je usvojiti zdrave navike, kao što su prestanak pušenja, redovno vežbanje, održavanje zdrave ishrane i održavanje idealne telesne težine.
5. Loša cirkulacija i trnci u stopalima
Loša cirkulacija je čest uzrok trnaca u stopalima, a uzrokovana je teškoćama u prolasku krvi kroz vene i arterije. Može biti izazvana stanjima kao što su trudnoća, starenje, sedentarni način života, dijabetes ili hipertenzija.
Neki od simptoma loše cirkulacije su peckanje, utrnulost ili trnci u stopalima i nogama, hladna stopala, oticanje, lokalni bol i suva koža.
Šta raditi: Tretman treba da bude pod nadzorom angiologa i zavisiće od osnovnog uzroka. Lekar može propisati kompresione čarape i specifične lekove, kao što su lekovi za dijabetes, statini ili antihipertenzivi.
6. Periferna neuropatija
Periferna neuropatija je karakterisana promenama u nervima u telu. Može rezultirati jakim bolom, trncima, slabošću i smanjenom osetljivošću na nekim specifičnim delovima tela.
Šta raditi: Tretman je obično usmeren ka ublažavanju prisutnih simptoma i lečenju osnovne bolesti koja uzrokuje neuropatiju. Može se sastojati od ublažavanja bola upotrebom lekova i fizioterapije za rehabilitaciju zahvaćenih područja.
7. Trnci u stopalima zbog diskus hernije
Diskus hernija je slabost u intervertebralnom disku. Izaziva simptome kao što su bol u leđima i utrnulost kičme, što može zračiti u noge i prste i izazvati trnce.
Šta raditi: Važno je posetiti lekara kako bi se odredio odgovarajući tretman, koji može uključivati upotrebu analgetika, mišićnih relaksanata ili antiinflamatornih lekova za smanjenje bola i upale. Fizioterapija i hirurgija mogu biti korišćeni u težim slučajevima.
8. Mortonov neurom
Mortonov neurom je mala kvržica na tabanu koja je uzrokovana kompresijom nerva u ovom području. Izaziva bol i nelagodnost prilikom hodanja, kao i utrnulost ili trnce u prstima, uporno pečenje ili oštar bol u tabanima.
Šta raditi: Tretman uključuje korišćenje šire obuće, sa nižim potpeticama i mekim đonovima kako bi se smanjio pritisak na nerv.
Lekar može takođe preporučiti upotrebu ortopedskih uložaka i injekcija kortikosteroida za smanjenje otoka i upale. U nekim slučajevima, može se preporučiti hirurgija za uklanjanje obolelog dela nerva ili oslobađanje oštećenog tkiva oko nerva.
9. Upala išijadičnog nerva
Upala išijadičnog nerva, ili išijas, može izazvati bol u leđima, zadnjici ili nogama, trnce u tabanima, poteškoće pri hodanju, osećaj šoka ili pečenja u zadnjici ili nozi, kao i osećaj težine u nogama.
Šta raditi: Tretman može uključivati upotrebu topikalnih ili oralnih analgetika i antiinflamatornih lekova prema preporuci lekara. Neki ljudi mogu smatrati korisnim tople obloge, masaže ili fizioterapijske seanse.
Saznajte više o uzrocima, simptomima i tretmanima išijasa u našem članku o išijasu.
10. Nedostatak vitamina i trnci u stopalima
Nedostatak vitamina, kao što su vitamin B12 i vitamin B1, može izazvati simptome kao što su trnci u stopalima, rukama i nogama, grčevi mišića, česta iscrpljenost, rane u ustima, dvostruki vid i mentalna konfuzija.
Šta raditi: Tretman se sastoji od uzimanja suplemenata sa vitaminom B12 i vitaminom B1, injekcija vitamina B12 i povećanja unosa hrane bogate ovim vitaminima.
11. Gilen-Bareov sindrom (Guillain-Barré sindrom)
Gilen-Bareov sindrom je ozbiljna neurološka bolest koju karakteriše upala nerava i slabost mišića koja može dovesti do smrti. U većini slučajeva, dijagnostikuje se nakon virusne infekcije, kao što je denga ili zika. Jedan od najčešćih simptoma su trnci i gubitak osetljivosti u rukama i nogama.
Šta raditi: Obično se tretman sprovodi u bolnici filtriranjem krvi kako bi se uklonila antitela koja napadaju nervni sistem. Antitela se mogu ubrizgati kako bi se borila protiv antitela koja napadaju nerve i smanjila upala.
12. Ugrizi životinja
Ugrizi životinja i insekata, poput pčela, zmija ili paukova, mogu izazvati lokalne trnce. Ugrizi takođe mogu izazvati simptome kao što su otok, groznica i pečenje.
Šta raditi: Prvo što treba da uradite jeste da pokušate da identifikujete životinju ili insekta koji vas je ugrizao. Dobro operite područje i što pre se obratite lekaru.
13. Migrena sa aurom i trnci u stopalima
Migrena sa aurom je intenzivna glavobolja koja je praćena drugim simptomima, kao što su bljeskovi svetlosti, tamne mrlje ili sjajne slike, trnci u stopalima, glavi, usnama, jeziku, rukama ili šakama, i poteškoće u govoru.
Šta raditi: Neurolog ili porodični lekar može propisati lekove za ublažavanje bola, kao što su ibuprofen ili naproksen, i mučninu, kao što su metoklopramid ili hlorpromazin. Lekar može takođe preporučiti promene u načinu života, kao što su održavanje uravnotežene ishrane, dovoljno sna i redovno vežbanje.
Pročitajte naš članak o migreni sa aurom i saznajte više o simptomima i načinima za ublažavanje ove vrste glavobolje.
14. Sinovijalna cista
Sinovijalna cista je vrsta okruglog, mekog nodula koji se može pojaviti u zglobu. Može izazvati simptome kao što su trnci u stopalima, gubitak snage ili osetljivosti, posebno kada je cista velika, kao i bol prilikom pomeranja zgloba.
Šta raditi: Male, asimptomatske ciste obično se povuku same od sebe bez ikakvog tretmana. Međutim, kada velike ciste izazivaju simptome, može biti potrebna upotreba antiinflamatornih lekova, kao što su ibuprofen i diklofenak. Lekar može takođe odlučiti da aspirira tečnost iz ciste iglom pod lokalnom anestezijom.
Zaključak
Trnci u stopalima mogu biti uzrokovani različitim faktorima, od lošeg položaja tela do ozbiljnijih zdravstvenih stanja poput multiple skleroze ili perifernih neuropatija. Važno je obratiti pažnju na prateće simptome i konsultovati se sa lekarom kako bi se utvrdio uzrok i započelo odgovarajuće lečenje. Redovno menjanje položaja, vežbanje, adekvatna ishrana i briga o zdravlju mogu značajno doprineti prevenciji i ublažavanju simptoma.
Imam utrnulost stoppa i prstiju na obe ruke.Pre 3godine operimin od vratnih prslena(spinal stenoz).Imam li sanse da se potpuno miruju bolovi. Koje lekove mogu koristiti. Hvala.
S pozdravom,Miljaim
Poštovani,
Utrnulost stopala i prstiju na rukama, posebno nakon operacije vratne kičme zbog spinalne stenoze, često je posledica oštećenja ili pritiska na nerve. Takvi simptomi mogu potrajati neko vreme (pa i godinama) i zahtevaju pažljivo praćenje i terapiju.
Da li postoji šansa za poboljšanje?
Mogućnost potpunog oporavka zavisi od nekoliko faktora:
– Stepena oštećenja nerava pre operacije.
– Dužine vremena od nastanka simptoma do operacije.
– Postoperativne nege i rehabilitacije.
Mnogi pacijenti dožive značajno smanjenje bolova i utrnulosti uz adekvatnu terapiju, ali kod nekih simptomi mogu biti trajni, naročito ako je došlo do trajnog oštećenja nerva.
Preporuke:
Lekovi:
– Analgetici (paracetamol, NSAIL) za ublažavanje bolova.
– Lekovi za neuropatski bol poput gabapentina ili pregabalina mogu pomoći u smanjenju utrnulosti i žarenja.
– Multivitamini sa B kompleksom (B1, B6, B12) za podršku regeneraciji nerava.
– Fizikalna terapija: Vežbe za jačanje mišića, poboljšanje pokretljivosti i smanjenje pritiska na nerve. Rad sa terapeutom je ključan za dugoročno olakšanje.
– Pregled specijaliste: Redovna kontrola kod neurologa i fizijatra je neophodna. Ako simptomi napreduju, možda će biti potrebna dodatna dijagnostika (EMNG pregled za procenu funkcije nerava).
Postoji šansa za poboljšanje, ali je ključno da budete uporni i pridržavate se preporuka stručnjaka.
Srdačno,
Vaš web lekar dr A. Ilić
Napomena: Odgovori su informativnog karaktera; za tačnu dijagnozu posetite svog lekara.
Povremeno imam trnjenje sotpala naročito poslije dužeg sjedenja. Imam 75 godina i liječim se od parkinsonizma i dijabetes mellitus tip II.
Poštovani,
Trnjenje stopala koje se javlja posle dužeg sedenja može biti povezano sa nekoliko mogućih uzroka, posebno uzimajući u obzir vašu istoriju bolesti.
Mogući uzroci trnjenja stopala:
Dijabetična neuropatija:
Dijabetes tipa II može uzrokovati oštećenje perifernih nerava, što dovodi do simptoma poput trnjenja, peckanja ili gubitka osećaja u stopalima, posebno nakon dužeg sedenja ili neaktivnosti.
Problemi sa cirkulacijom:
Dugotrajno sedenje može usporiti protok krvi u donjim ekstremitetima, što može izazvati trnjenje i osećaj ukočenosti. Ovo je često kod starijih osoba.
Parkinsonizam:
Parkinsonizam može dovesti do problema sa pokretljivošću i cirkulacijom, što može dodatno doprineti trnjenju ili peckanju u stopalima.
Kompresija nerva:
Sedenje u određenom položaju može izazvati privremenu kompresiju nerva, što izaziva osećaj trnjenja u stopalima.
Preporuke:
Redovno kretanje:
Pokušajte da povremeno ustanete i prošetate kako biste poboljšali cirkulaciju i smanjili pritisak na nerve tokom dužeg sedenja.
Fizikalna terapija:
Vežbe za poboljšanje cirkulacije i pokretljivosti stopala mogu pomoći u smanjenju trnjenja. Posebne vežbe za istezanje i jačanje stopala i nogu mogu biti korisne.
Kontrola nivoa šećera u krvi:
Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi je ključno za sprečavanje daljeg oštećenja nerava kod dijabetičara.
Lekovi za neuropatski bol:
Ako je trnjenje izraženo i smanjuje kvalitet života, lekovi za neuropatski bol (npr. pregabalin ili gabapentin) mogu biti od pomoći, ali se obavezno posavetujte sa lekarom pre uvođenja bilo kakvih novih lekova.
Ako simptomi trnjenja postanu intenzivniji ili se prošire, savetujem vam da se obratite svom lekaru radi daljeg ispitivanja i prilagođavanja terapije.
Srdačno,
Vaš web lekar dr A. Ilić
Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.