Bolovi u leđima mišićnog porekla

Bolovi u leđima mišićnog porekla mogu zahvatiti samo jedan mišić, obično usled njegovog istezanja ili stresa i zamora, kao i više mišića, ali u sklopu generalizovanih bolova koji tada zahvataju većinu mišića u telu.

Bol u jednom mišiću se označava kao miofascijalni sindrom, a kombinovani bolovi u mišićima leđa i drugim mišićima kao fibromialgija.

Miofascijalni sindrom

Miofacijalni sindrom je tup, dubok i stalan bol u mišiću koji se pojačava pri pokretima koji angažuju zahvaćeni mišić. Pacijenti ovo kratkotrajno pojačanje bola pri odgovarajućem pokretu obično opisuju rečima: “Kao da me nešto me secne.”

Karakteristike miofascijalnog sindroma su i lokalna osetljivost na pritisak, otvrdnuće zahvaćenog mišića i smanjena snaga mišića, bez atrofičnih promena (topljenja mišića). Njegovom nastajanju dodatno doprinose hronični stres i zamor.

Miofascijalni sindrom je posledica akutnog ili hroničnog istezanja nekog od leđnih mišićaAkutno istazenje nastaje naglo, najčešće kod naglog pokreta, a hronično postepeno, usled čestih, ponavljanih pokreta u mišiću ili zamora mišića (može se javiti i usled neudobnog položaja pri spavanju).

U telu ima preko 500 mišića i skoro svaki od njih može biti zahvaćen miofascijalnim sindromom.

Mišić zahvaćen miofascijalnim sindromom je stvrdnut i bolan na pritisak. Mesto najjačeg bola predstavlja takozvanu mišićnu trigger tačku (okidač bola), odakle se bol neravnomerno širi na druge delove zahvaćenog mišića ili susedne mišiće.

Trigger tačke mogu biti aktivne latentneAktivne spontano stvaraju bol, a latentne samo na pritisak. Ponekad može postojati više trigger tačaka. Pored primarnih, duž mišića se mogu javiti dodatne, satelitske trigger tačke, koje su obično manje bolne od primarnih. Trigger tačke koje se javljaju u susednim mišićima, označavaju se kao sekundarne.

Mioascijalni sindrom u leđima je najčešći u četvratstom slabinskom (quadratus lumborum) i uzdužnom grudnom (longissimus thoracis) mišiću.

Lečenje

U lečenju blažih oblika miofascijalnog sindroma primenjuje se fizikalna terapija (istezanje mišića i duboka masaža), a u težim oblicima fizikalnoj terapiji prethodi infiltracija mišićne trigger tačke.

Fibromialgija

Fibromialgija podrazumeva pojavu raširenih bolova u mišićima, tetivama, fascijama i zglobovima. Bolovi su duboki, nejasno ograničeni, žareći, umerenog do izraženog intenziteta. Mogu biti isti u toku dana ili se se povremeno pojačavati i smanjivati. Pojačavaju ih fizička aktivnost, hladnoća, anksioznost i stres.

Fibromialgiju karakteriše prisustvo velikog broja bolnih tačaka u mišićima, tetivama, fascijama i zglobovima. Mnogi pacijenti sa fimbromialgijom imaju probleme sa spavanjem. Kao pridruženi simptomi mogu se javiti: proliv ili zatvor, problemi sa pamćenjem, trnjenje i peckanje u šakama i stopalima, lupanje srca, sniženje raspoloženja, tenziona ili migrenozna glavobolja.

Mogući faktori koju utiču na njen nastanak su: fizički i emocionalni stres, nenormalan odgovor na bolne stimulanse, poremećaj spavanja i infekcija. Bolest napada oba pola, premda je najzastupljenija kod žena dobi od 20-50 godina.

Fibromialgija je hronično oboljenje, koje ne skraćuje životni vek, ali znatno narušava kvalitet života. Ponekad, bolest se može dobro kontrolisati.

Lečenje

Lečenje u početku podrazamuve primenu fizikalne terapije, redovno vežbanje i smanjenje stresa.

O medikamenata se primenjuju antidepresivimiorelaksansi (lekovi za opuštanje mišića), antiepileptici, obični analgetici i anksiolitici.

Imate nedoumice? Postavite pitanje!

Ne ustručavajte se da pitate. Naši stručnjaci su tu da vam pomognu i pruže odgovore za manje od 24 sata. Vaša pitanja su važna!

Novi komentari

KOMENTARI

5 Komentari
  1. Hvala puno na izuzetno preciznom i detaljnom odgovoru i korisnim savetima. Poslušaću Vas! Svako dobro dobri doktore 🙂

    Odgovori
  2. Poštovanje,
    Poslednja dva meseca mi se veoma često (na svaka 3-4 dana) ukoče leđa toliko da ne mogu ni milimetar da se pomerim. Svaki pokušaj bilo kakvog (milimetarskog) pokreta dovodi do još jačeg spazna i uvijanja „u spiralu“ pri čemu ne mogu da ns jaučem „do neba“. Jednom mi se to desilo na freningu (pre početka, ne tokom treninga – na kojima inače primenjujemo vežbe prilagođene mojoj izraženoj skoliozi) . Trener me je na svojim leđima preneti do auta, pa iz auta u moj stan. Od tada se to bar 10 puta ponovilo, dolazila mi je ekipa iz Doma zdravlja da mi daju koktele … Osim toga, samo ampula Dexasona (koju popijem) pomogne koliko-toliko (tablete su mi slabe). Naglašavam da me bole isključivo leđa (nekad lumbalni, ali poslednjih mesec dana isključivo torakalni deo) a bol se prostire i na bok do ispod srca. Može li se doći kod Vas na pregled da mi ustanovite UZROK, jer kortikosteroide ne bih da pijem prekomerno, a i ne otklone mi problem, samo maskiraju na kratko … Skolioza jeste neki primarni uzrok, ali ja skoliozu imam od detinjstva i stalno sam aktivna i radim individualne vežbe decenijama unazad i nikad do sada nisam imala ove spazme i opštu nesposobnost pokreta.
    Pozdrav,
    Jevrosima

    Odgovori
    • Poštovana Jevrosima,

      Razumem koliko je vaše stanje iscrpljujuće i koliko želite da pronađete uzrok i trajno rešenje. Ipak, ovaj portal je volonterskog karaktera, i moj zadatak je da pružim kvalitetne informacije i smernice, ali ne i da primam pacijente na pregled ili direktno pružam usluge. Trudimo se da informacije budu što korisnije za sve, bez favorizovanja pojedinačnih slučajeva.

      S obzirom na vaše simptome, preporučujem da se obratite fizijatru, ortopedu ili neurologu za detaljan pregled. Problem koji opisujete verovatno ima složen uzrok, uključujući:

      – Napredovanje skolioze ili promene u kičmenim strukturama (diskusi, zglobovi).
      – Mišićni spazmi usled prekomernog opterećenja ili nepravilnih pokreta.
      – Pritisak na nerve u torakalnom delu kičme.

      Možda će biti potrebno uraditi dodatne pretrage, poput RTG, MRI ili EMNG-a, kako bi se precizno utvrdilo stanje kičme i okolnih struktura.

      U međuvremenu, preporučujem:

      – Nastavak fizikalne terapije, uz konsultaciju sa stručnjakom kako biste prilagodili vežbe trenutnom stanju.
      – Primenu toplih obloga ili blagih relaksanata mišića, uz dogovor s lekarom.
      – Izbegavanje naglih pokreta i preopterećenja dok se ne ustanovi tačan uzrok problema.

      Razumem vašu zabrinutost zbog prekomerne upotrebe kortikosteroida – ovo je simptomatsko rešenje koje nije dugoročno održivo, i zato je ključno pronaći osnovni uzrok problema uz stručnu pomoć.

      Hvala vam na poverenju i želim vam brz oporavak!

      Srdačno,
      Vaš web lekar dr A. Ilić
      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
      • Hvala puno, svesna sam svega toga što ste naveli i baš zato i imam enigmu jer sam se kontinuirano i predano trudila da sprečim napredovanje skolioze, da ne radim vežbe „napamet“ nego isključivo one koje su meni lično prilagođene … i tako decenijama unazad veoma dobro uspevala da budem funkcionala i bez bolova (a kamoli ukočenosti uz pakao pri pokušaju pokreta od milimetar). Meni se život vrti oko toga verujte mi … i okolina mi je uvek govorila „svaka čast kako to držiš pod kontrolom, nikad na bolovanje nisam išla za 28 god. radnog staža, a svi znaju kako mi izgleda kičma na Rtg snimku – svi prŝljeni u torakaknom i lumbalnom „pojedeni“ ali intervertebralni prostori očuvani i nikad išijalgija ili bilo šta slično. Zato sumnjam da se sada neki „faktor plus“ upleo dodatno na sve one uzroke koje ste naveli … Izvinite što sam preopširna. Hvala puno na razumevanju.

        Odgovori
        • Poštovana,

          Hvala što ste podelili dodatne informacije i detalje o vašoj situaciji. Jasno je da ste kroz decenije rada i prilagođenih vežbi uspeli da kontrolišete stanje koje mnogima predstavlja izazov, što zaista zaslužuje pohvalu. To što ste se posvetili pravilnim pristupima i uprkos skoliozi uspeli da izbegnete ozbiljne simptome poput išijalgije, govori o vašoj disciplini i odgovornosti prema sopstvenom telu.

          MOGUĆI „FAKTOR PLUS“

          S obzirom na to da ste naveli da ste do sada uspešno kontrolisali stanje, može biti da se sada pojavio novi faktor koji doprinosi pogoršanju simptoma. Evo nekoliko mogućih uzroka koji bi mogli biti uključeni:

          – Degenerativne promene i habanje – Iako su intervertebralni prostori očuvani, kako starimo, mišići, ligamenti i zglobovi kičme prirodno gube na snazi i elastičnosti. Ovo može uzrokovati napetost, ukočenost i epizode bola.

          – Zapaljenske promene – Progresivne zapaljenske promene u zglobovima ili mišićima kičme, poput spondilartropatije ili mišićnih upala, mogu doprineti spazmima i bolu.

          – Pritisak na nervne strukture – Iako niste imali išijalgiju, promena položaja kičme ili zategnutost okolnih struktura mogu sada izazivati iritaciju nervnih korenova.

          – Promene u držanju – Čak i minimalne promene u držanju ili opterećenju kičme tokom vremena mogu doprineti asimetriji mišića i pojavi bolova.

          PREPORUKE ZA DALJU EVALUACIJU

          S obzirom na to da ste već isprobali različite pristupe i svesni ste svog stanja, sledeći koraci mogu vam pomoći da pronađete i rešite „faktor plus“:

          Napravite novi funkcionalni snimak kičme – Iako su RTG snimci korisni, u vašem slučaju možda bi bilo od pomoći uraditi MRI (magnetnu rezonancu), koja detaljnije prikazuje meka tkiva, nerve i diskuse.

          Elektromioneurografija (EMNG) – Ovaj test može pomoći da se proceni stanje nervnih i mišićnih vlakana kako bi se otkrile potencijalne kompresije ili disfunkcije.

          Konsultacija sa specijalistima – Osim fizijatra, razmislite o poseti reumatologu kako biste isključili zapaljenske procese, ili neurologu/ortopedu, ukoliko se simptomi pogoršaju.

          Revidirajte vežbe – Iako su vaše vežbe dosad bile prilagođene, možda bi bilo korisno revidirati ih uz nadzor stručnjaka. Ponekad se i male promene u tehnici mogu odraziti na simptome.

          OLAKŠANJE U MEĐUVREMENU

          – Nastavite sa tehnikama opuštanja mišića poput toplih obloga ili blagih masaža.
          – Razmotrite fizioterapijske metode, poput elektroterapije ili trakcije, koje mogu rasteretiti kičmu i smanjiti napetost.
          – Obratite pažnju na ergonomiju tokom sedenja i aktivnosti kako biste izbegli dodatna opterećenja na torakalni deo kičme.

          Vaš uloženi trud i posvećenost su očigledni, i siguran sam da uz dodatne pretrage i prilagođeni pristup možete pronaći rešenje za novonastalu situaciju. Hvala što ste podelili svoju priču, i nadam se da ćete uskoro osetiti olakšanje.

          Srdačno,
          Vaš web lekar dr A. Ilić
          Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Sadržaj