Stres i vaše zdravlje

Skeptici su dugo verovali da su različite tehnike kojima se smanjuje stres poput relaksacije, meditacije, joge i sl. potpuno neefikasne i da malo šta mogu učiniti dobrog za organizam. Međutim, nisu bili u pravu, verovanja su se pokazala kao NETAČNA, a za ovakvu tvrdnju imamo jake naučne dokaze koji to potkrepljuju.

Efekti hroničnog stresa na telo

Nema sumnje da hronični stres štetno utiče na telo i to na više načina. Za početak, zbirni efekti stresa potkopavaju zdravo ponašanje. Ako ste ikada prolazili kroz naporan dan uz gomilu slatkiša i cigareta, razumete problem iz prve ruke. Ali pored takvih uticaja na ponašanje, stres direktno utiče na telo.

Mnogi dokazi pokazuju da hronični stres uništava fizičko zdravlje, podiže krvni pritisak do vrtoglavih visina i šteti srcu. Ima ulogu kod dijabetesa, astme i gastrointestinalnih poremećaja. Visok nivo stresa može čak i da ubrza proces starenja.

Nasuprot tome, ljudi koji pokazuju manje stresa obično su boljeg zdravlja, a sada počinjemo da shvatamo zašto. Upravljanje stresom može imati koristi za celo telo, sve do vaših gena.

Zdravstveni problemi povezani sa stresom

Stres može doprineti ili pogoršati zdravstvene probleme. Spisak je poduži, ali ovo su stanja i bolesti na koje stres može direktno uticati:

  • alergijske reakcije na koži
  • visok krvni pritisak
  • anksioznost
  • artritis
  • zatvor
  • kašalj
  • depresija
  • dijabetes
  • vrtoglavica
  • bolesti desni
  • glavobolje
  • srčani problemi, kao što su angina (bol u grudima), aritmije, srčani udar i palpitacije (lupanje srca)
  • gorušica
  • zarazne bolesti, kao što su prehlada ili herpes
  • nesanica i rezultirajući umor
  • sindrom nadraženih creva
  • simptomi menopauze, kao što su talasi vrućine
  • „jutarnja mučnina“, mučnina i povraćanje tokom trudnoće
  • nervoza

Kada su bolovi u pitanju tu je: bol bilo koje vrste, uključujući bolove u leđima, glavobolje, bolove u stomaku, bolove u mišićima, bolove u zglobovima, postoperativni bol i hronični bol uzrokovan mnogim stanjima.

A tu je i uticaj stresa i na sledeće zdravstvene poremećaje:

  • Parkinsonova bolest
  • postoperativni otok
  • predmenstrualni sindrom (PMS)
  • neželjeni efekti AIDS-a
  • neželjeni efekti raka i lečenja raka
  • sporo zarastanje rana
  • čirevi.

U meri u kojoj stres pogoršava gore navedene bolesti, relaksacioni odgovor (stanje dubokog odmora) i druge metode upravljanja stresom mogu biti lekovite.

Zamišljena žena pod stresom

Кardiovaskularne bolesti i stres

Кardiovaskularne bolesti obuhvataju niz bolesti koje utiču na srce ili krvne sudove. Hronični stres doprinosi tri najčešće bolesti: aterosklerozi (nakupljanje masnih naslaga na zidovima arterija), srčanom udaru i visokom krvnom pritisku.

Stres takođe može izazvati atrijalnu fibrilaciju, palpitacije, preuranjene ventrikularne kontrakcije i druge aritmije (abnormalni srčani ritmovi).

Intenzivno fizičko ili emocionalno iskustvo – kao što je operacija ili smrt voljene osobe – može izazvati neuobičajeno stanje poznato kao stresna kardiomiopatija.

Mnogi psihološki faktori — uključujući depresiju, anksioznost, bes i neprijateljstvo i usamljenost — doprinose stresu. Tu su i društveni faktori, kao što su izazovi vezani za posao, porodicu i finansije. Delujući samostalno, svaki od ovih faktora povećava šanse za razvoj srčanih problema. Кada se kombinuju, njihova snaga raste eksponencijalno.

Može li upravljanje stresom pomoći?

Da. Najjači dokazi o prednostima upravljanja stresom izviru iz studija srčanih bolesti. Jedna studija objavljena u renomiranom časopisu American Heart Journal ispitivala je dva priznata programa u SAD — Program za zdravlje srca na Benson-Henri institutu za medicinu tela uma i Program Dr. Dina Orniša za preokretanje srčanih bolesti. Oba programa imaju za cilj poboljšanje zdravlja srca kroz modifikacije načina života, uključujući upravljanje stresom, vežbanje i savetovanje o ishrani.

Na kraju trogodišnje studije, učesnici (koji su svi imali srčana oboljenja na početku) izgubili su na težini, smanjili nivo krvnog pritiska, poboljšali nivo holesterola i prijavili veće psihičko blagostanje. Činilo se da oba programa poboljšavaju rad srca. Štaviše, učesnici programa Benson-Henri takođe su imali nižu stopu smrtnosti i manju verovatnoću da će biti hospitalizovani zbog srčanih problema, u poređenju sa kontrolnom grupom.

Visok krvni pritisak (hipertenzija) i stres

Čini se da je upravljanje stresom posebno efikasno za snižavanje visokog krvnog pritiska. Кrvni pritisak varira tokom dana, raste kada vežbate ili se uznemirite i pada kada se mirno odmarate ili spavate.

Oslobađanje hormona stresa uzrokuje da vaše srce kuca brže i krvni pritisak raste. Često je ovo povećanje privremeno, a otkucaji vašeg srca se usporavaju i krvni pritisak pada kada pretnja prođe. Ali ako se odgovor na stres više puta pokreće, krvni pritisak može ostati konstantno visok.

Visok krvni pritisak tera srce da jače pumpa krv, što na kraju uzrokuje povećanje srčanog mišića. Ali u srcu, veći mišić ne znači nužno dodatnu snagu. Često se dotok krvi u srčani mišić ne povećava u istom stepenu i, vremenom, srce slabi, postajući manje efikasno kao pumpa – stanje poznato kao srčana insuficijencija.

Visok krvni pritisak takođe oštećuje zidove arterija tako što izaziva aterosklerozu. U stvari, što je vaš krvni pritisak veći, to je veći rizik od srčanog udara, srčane insuficijencije, moždanog udara, pa čak i bolesti bubrega.

Može li upravljanje stresom pomoći?

Da. Izazivanje relaksacionog odgovora pomaže u snižavanju krvnog pritiska. Različite tehnike su efikasne. Na primer, prema naučnoj izjavi Američkog udruženja za srce iz 2013. godine, brojne studije pokazuju da meditacija može umereno da snizi krvni pritisak.

Vežbanje relaksacionog odgovora može čak i da smanji količinu lekova koje trebate da uzmete da biste kontrolisali krvni pritisak. To je potvrdila i studija starijih odraslih osoba na osmonedeljnom programu relaksacionog odgovora i drugim tehnikama upravljanja stresom.

Gastrointestinalni poremećaji

Gastrointestinalni sistem je veoma osetljiv na emocije – a bes, anksioznost, tuga i ushićenje mogu izazvati simptome u crevima. To nije iznenađujuće kada uzmete u obzir blisku vezu i sličnosti između nerava u mozgu i crevima.

Creva kontroliše enterični nervni sistem, složen sistem od oko 100 miliona nerava koji nadgleda svaki aspekt varenja i na koji snažno utiču i centralni nervni sistem (mozak i kičmena moždina) i crevni mikrobiom – ekstenzivni ekosistem mikroba koji naseljavaju vaš gastrointestinalni trakt.

Pre više od decenije, uticajni rad objavljen u časopisu Gut (eng.: Creva) izvestio je da kombinacija psiholoških i fizičkih faktora može izazvati gastrointestinalni bol i druge simptome creva. Teški životni stres, takođe se navodi u izveštaju, često prethodi nastanku funkcionalnih poremećaja creva kod ljudi koji se leče u gastrointestinalnim klinikama.

Laboratorijski eksperimenti pokazuju da probavni sistem reaguje na emocionalno uzbuđenje i mentalni stres. Može se povećati lučenje želudačne kiseline, što može dovesti do žgaravice i upale jednjaka.

Stres takođe može igrati ulogu u nastanku čireva. Stres takođe može izazvati abnormalne kontrakcije u tankom crevu i debelom crevu i uticati na tempo kojim hrana putuje kroz gastrointestinalni trakt, pogoršavajući sindrom iritabilnog creva (IBS).

Može li upravljanje stresom pomoći?

Vrlo moguće, da, ako patite od IBS-a. Uz IBS lekove, promene u ishrani, vežbanje i probiotike, Nacionalni institut za dijabetes i bolesti organa za varenje i bubrege preporučuje isprobavanje strategija upravljanja stresom, kao što su meditacija i svesnost, hipnoterapija, kognitivna bihejvioralna terapija i drugi oblici psihoterapije.

Dijabetes

Iako se ne smatra da hronični stres uzrokuje dijabetes, on ipak može otežati kontrolu šećera u krvi, što je problem koji se pogoršava ako koristite nezdrav životni stil.

Održavanje nivoa šećera u krvi unutar određenih parametara koje je odredio vaš lekar može vam pomoći da sprečite ili usporite mnoge komplikacije koje potiču od dijabetesa. Među njima su bolesti srca (br. 1 uzrok smrti kod osoba sa dijabetesom), nefropatija (oštećenje ili bolest bubrega) i psihosocijalni stres (depresija, negativna perspektiva i slična pitanja).

Može li upravljanje stresom pomoći?

Moguće. Najbolji dokazi do sada su efekti joge na dijabetes tipa 2. Pregled iz 2016. u Journal of Diabetes Research koji je objedinio nalaze iz 25 različitih ispitivanja sugeriše da joga može pomoći u poboljšanju kontrole šećera u krvi, nivoa lipida (kao što su holesterol i triglicerida) i sastava tela, uključujući smanjenje masti koje dovodi do gubitak težine.

Rak

Rak nije samo jedna bolest, već više njih. Zajedničko im je nekontrolisano širenje abnormalnih ćelija. Trenutno nema dokaza koji bi ukazivali na to da stres sam po sebi izaziva rak. Ali da li dugotrajni stres može da promeni mikrookruženje tumora i da igra ulogu tako što utiče na imunološku odbranu, pitanje je koje treba detaljnije ispitati.

Jedna teorija o tome kako se rak razvija sugeriše da se kancerogene promene u ćelijama dešavaju često iz raznih razloga, ali imuni sistem prepoznaje ćelije kao aberantne i uništava ih. Samo kada imuni sistem postane neefikasan, ćelije raka mogu da se razmnožavaju. Pošto hronični stres može ometati određene vrste imunološkog odgovora, to može uticati na sposobnost tela da spreči nekontrolisanu proliferaciju ćelija raka.

Može li upravljanje stresom pomoći?

Prerano je reći, ali postoje obećavajući nagoveštaji. U međuvremenu, upravljanje stresom bi moglo pomoći ljudima da se izbore sa nekim od emocionalnih i fizičkih efekata raka. Prema Nacionalnom centru za komplementarnu i alternativnu medicinu SAD, praktikovanje meditacije svesnosti može pomoći u ublažavanju anksioznosti i stresa kod ljudi sa rakom, kao i da ublaži umor i opšte raspoloženje i poremećaje sna.

Astma i stres

Stres očigledno igra ulogu u mnogim slučajevima astme. Normalno, dok udišete, vazduh prolazi kroz bronhiole (male disajne puteve unutar pluća) do vazdušnih kesa zvanih alveole, gde se kiseonik iz udahnutog vazduha prenosi u krvotok. U međuvremenu, krv koja se vraća u pluća oslobađa ugljen-dioksid, koji se skuplja u alveolama i povlači se nazad kroz bronhiole da bi se izbacio dok izdišete.

Autonomni nervni sistem, koji sužava i širi bronhiole, veoma je osetljiv na stres. Snažno uzbuđenje – bilo zbog pretnje, uznemirujućih vesti ili emocionalne konfrontacije – može da izazove stezanje bronhiola, što otežava kretanje vazduha unutra i van. Кao rezultat toga, stres i intenzivne emocije, kao što su strah ili bes, mogu izazvati napade astme (napade nedostatka vazduha i karakterističnog „pištanja“) kod nekih ljudi koji imaju astmu. Naravno, fizički stresori, kao što su hladno vreme i vežbanje, mogu učiniti isto.

Još uvek se raspravlja o stepenu uloge stresa u razvoju astme. Intenzivan porodični stres u ranom životu je predložen kao jedan od nekoliko ključnih faktora rizika. Međutim, genetska predispozicija, izloženost određenim alergenima, virusne infekcije i povišeni nivoi određenih markera alergije u krvi takođe se smatraju važnim.

Može li upravljanje stresom pomoći?

Moguće. U 2016. godini, članak objavljen u Cochrane bazi podataka sistematskih pregleda rezimirao je nalaze iz 15 randomizovanih ispitivanja joge kod ljudi sa astmom. Autori su pronašli neke dokaze da joga može ponuditi mala poboljšanja kvaliteta života i simptoma. Ali efekti joge na funkciju pluća i upotrebu lekova ostaju još uvek nepotpuni.

Imate nedoumice? Postavite pitanje!

Ne ustručavajte se da pitate. Naši stručnjaci su tu da vam pomognu i pruže odgovore za manje od 24 sata. Vaša pitanja su važna!

Novi komentari

KOMENTARI

18 Komentari
  1. Pozdrav

    Bio sam poslednji 2 meseca u strahu(od bolesti,stres)međutim prošlo me je,ali u poslednjih 3-4 dana osetim blagu zbunjenost,retko kad zaboravljam ali se desi imam 16 godina,a to što je prouzrokovalo stres jeste nelagodnost u vratu koja traje 3 nedelje(ograničen pokret)iako sam radio sve testove na bakterije i kks sve je bilo dobro

    Odgovori
    • Dragi Strahinja,

      Ako su svi nalazi uredni, nemaš šta da se brineš. Zbunjenost može doći od različitih razloga: anksioznost, problemi sa sinusima i slično. Ako se nastavi, javi se izabranom lekaru na proveru.

      Srdačno,
      Bol.rs

      Odgovori
  2. U poslednje vreme sam malo zbunjen 3-4 dana,nisam umoran i kao da se polako pojačava zbunjenost,sta moze da prouzrokuje ovo, trenutno nisam pod stresom bio sam ranije(nedelju dana)i zategnutost iza uha,malo me i oči peku,ne znam od čega mi je došla zbunjenost.Svestan sam svega ali kao da nisam 100% prisutan već nekih 90%

    Odgovori
    • Poštovani, može biti mnogo razloga za to što navodite. Mogu biti fizičke i psihološke prirode, mada bih po opisu razmišljala u pravcu ORL pregleda jer recimo blago zapaljenje sinusa hoće da da takvu sliku i osećaj. Ali, ne uzimajte ovo moje „nagađanje“ previše tačno – najbolje je da se obratite izabranom lekaru – on će uraditi neophodne preglede i dati dijagnozu i, verovatno, neki dobar savet i/ili terapiju.

      Sve najbolje,
      dr Ana

      Odgovori
  3. Pozz

    Da li stres može da prouzrokuje (upale,infekcije)…?

    Odgovori
    • Poštovani,

      Stres može imati veliki uticaj na zdravlje i ponekad doprineti razvoju upala i infekcija. Dugotrajni ili intenzivni stres slabi imunitet, što može povećati rizik od raznih infekcija. Takođe, stres može izazvati pogoršanje postojećih stanja, poput upalnih bolesti, zbog povećane proizvodnje kortizola, hormona koji može uticati na imunološki odgovor. Važno je kontrolisati stres kroz tehnike relaksacije i zdrav način života kako biste smanjili rizike.

      Srdačno,
      Vaš web lekar dr A. Ilić
      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
      • Pitam jer je počelo kao blago oticanje vrata i nelagodnost tu sam bio jako potresen i zbog tog i zbog nečega drugog,onda se prebacili na desnu stranu i sada mi je svako jutro nos zapušen,peku me usne s vremena na vreme,zatezanje desno kanala(uho),iz tog razloga sam pitao jer su svi rezultati bili dobri i negativni na bakterije i gljive takodje s vremena na vreme bol u telu iznenadna(nije ni čudo jer sam 3 nedelje bio pod stresom,sada je stres počeo da prolazi ali dolaze simptomi poput zbunjenosti nekada zaboravim kako se sta zove ali retko kad,i pored toga ovi gore navedeni simptomi

        Odgovori
        • Sve to može da bude stres, ali svakako treba posetiti i ORL-a Takođe, psihološka pomoć ne bi bila na odmet.

          Srdačno,
          Bol.rs

  4. Pozz

    U poslednje vreme se osećam zbunjeno, nemam vrtoglavice već blagu neravnoteže i neki čudan osećaj zbunjenosti,sta sve moze biti?

    Odgovori
    • Poštovani,

      Osećaj zbunjenosti i blaga neravnoteža bez vrtoglavice mogu biti uzrokovani različitim faktorima, uključujući umor, stres, anksioznost, ili poremećaj ravnoteže. Takođe, nedostatak sna, loša ishrana, dehidracija, ili promene u krvnom pritisku mogu doprineti ovim simptomima. Uzimanje određenih lekova ili hormonalne promene mogu takođe imati slične efekte. Preporučujem da pratite svoje simptome i posetite lekara radi dalje evaluacije ako se stanje ne poboljša.

      Srdačno,
      Vaš web lekar dr A. Ilić

      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
  5. Pozdrav

    Bio sam u strahu sigurno jedno nedelju dana i kada sam otišao bili su mi uvecani limfni čvorovi na preponi i imao prostatitis međutim od tih simptoma pre nego što ću otići kod doktora sam se poplasio ceo Malta ne donji deo me boleo,međutim i kada sam saznao šta je idalje je ostao strah,kasnije sam imao osećaj nelagodnosti i kao blagi otok vrata(zatezanje) i takodje blagi pritisak u ušima,ponekad imam i bolove u telu.Da li ovo sve može da bude od stresa i straha?

    Odgovori
    • Poštovani,

      Stres i strah mogu značajno uticati na telo i uzrokovati simptome kao što su bolovi u telu, nelagodnost u vratu, blagi otok i pritisak u ušima. Ovi simptomi često proizlaze iz fizičke napetosti koja se javlja kao reakcija na stres. Iako su vam utvrđeni prostatitis i uvećani limfni čvorovi, strah može dodatno pojačati osećaj nelagodnosti. Preporučujem da se obratite lekaru za kontrolu i razmotrite tehnike opuštanja ili konsultaciju s psihologom kako biste smanjili anksioznost.

      Srdačno,
      Vaš web lekar dr A. Ilić

      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
  6. Pozz

    Bio sam pod stalnim stresom 2 nedelje i posle tog počelo kao zbunjenost i blaga neravnoteža nije uvek ali bude tu,normalno pričam ne mešam reci možda nekad koju ali sam svestan o čemu govorim,vaše mišljenje i da li bi trebalo da idem kod psihologa?inače imam 16 godina

    Odgovori
    • Pozdrav,

      Stres može značajno uticati na različite aspekte zdravlja, uključujući zbunjenost i blagi gubitak ravnoteže. Ovo su simptomi koji se često javljaju u vezi sa anksioznošću, preteranim umorom ili mentalnim pritiskom. Osim toga, stres može izazvati glavobolje, probleme sa spavanjem i napetost u mišićima. Preporučujem da se obratite psihologu, kako biste dobili podršku u upravljanju stresom i smanjenju simptoma.

      Vaš web lekar dr A. Ilić

      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
  7. Pozdrav

    Da li stres utiče na zbunjenost i blag gubitak ravnoteže u nekim momentima,i sta jos prouzrokuje stres ako možete da odgovorite, hvala…

    Odgovori
    • Poštovani,

      Da, stres može uticati na zbunjenost, blagi gubitak ravnoteže i druge kognitivne simptome. Kada smo pod stresom, telo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina, koji mogu prouzrokovati osećaj napetosti, nesanice, smanjenje koncentracije i osećaj nestabilnosti. Pored toga, stres može izazvati fizičke simptome kao što su glavobolja, bolovi u mišićima, problemi s varenjem, i povećan broj otkucaja srca. Ako simptomi postanu učestali, preporučujem konsultaciju sa lekarom.

      Srdačno,
      Vaš web lekar dr A. Ilić

      Napomena: Odgovori su informativnog karaktera, a jedino lekar koji vodi pacijenta može dati precizan savet.

      Odgovori
      • To imam u poslednje vreme sam većinom u nekom strahu ne znam zašto ali etoo

        Odgovori
        • Poštovani Janko, onda je svakako pravi trenutak da potražite stručnu pomoć. Uz adekvatan rad, brzo će se ustanoviti šta je problem i, naravno, rešiti.

          Srdačan pozdrav,
          Bol.rs

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Sadržaj