Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis (skraćeno RA) predstavlja autoimunu bolest koja može izazvati bolove u zglobovima i oštetiti celo telo.

Oštećenje zglobova koje RA uzrokuje obično se događa na obe strane tela.

Dakle, ako je zahvaćen zglob na jednoj ruci ili nozi, verovatno će biti pogođen i isti zglob na drugoj ruci ili nozi. Ovo je jedan od načina na koji lekari razlikuju RA od drugih oblika artritisa, poput osteoartritisa (OA).

Tretmani najbolje deluju kada se RA dijagnostikuje rano, pa je važno naučiti koji su pokazatelji ove bolesti. U daljem delu teksta ćete se upoznati s mnogim informacijama o RA: od vrsta i simptoma do kućnih lekova, dijeta i drugih tretmana.

Simptomi bolesti

RA spada u red hroničnih bolesti koju karakterišu upale i bolovi u zglobovima. Obično se javljaju se tokom perioda pogoršanja. Nasuprot ovim pogoršanjima su periodi remisije – tada dolazi do potpunog povlačenja simptoma.

Iako simptomi RA mogu pogoditi nekoliko organa i različita tkiva u telu i biti raznovrsni, ipak su najtipičniji:

Mogu varirati od blagih do teških. Važno je ne zanemariti ih, čak i ako se pojave i prođu.

Uočavanje ranih znakova RA pomoći će vama i vašem lekaru da se bolje lečite i upravljate bolešću.

Dijagnoza reumatoidnog artritisa

Dijagnostikovanje RA može potrajati i možda će trebati više laboratorijskih testova da bi se potvrdili nalazi kliničkog pregleda. Vaš lekar će koristiti nekoliko alata za dijagnozu bolesti.

Prvo će vas pitati o simptomima i istoriji bolesti. Takođe će obaviti fizički pregled zglobova. To će uključivati:

  • traženje otoka i crvenila;
  • ispitivanje funkcije zgloba i obima pokreta;
  • dodirivanje zahvaćenih zglobova radi provere topline i mekoće;
  • testiranje refleksa i mišićne snage.

Ako lekar sumnja na RA, najverovatnije će vas uputiti kod specijaliste reumatologa (oblast: reumatologija).

S obzirom na to da nijedan pojedinačni test ne može potvrditi dijagnozu bolesti, vaš lekar mora primeniti nekoliko različitih testova.

Testiraće vašu krv na određene supstance poput antitela ili proveriti nivo nekih karakterističnh supstanci koje su povišene tokom stanja upale.

Lekar takođe obično traži određene dijagnostičke preglede, kao što su ultrazvuk, rendgen ili magnetna rezonanca (MRI).

Testovi ne pokazuju samo da li su se oštetili zglobovi već i koliko je šteta velika.

Testovi krvi za reumatoidni artritis

Postoji nekoliko vrsta testova krvi koji vašem lekaru pomažu da utvrdi imate li RA. Ovtestoi testovi uključuju:

  • Test reumatoidnog faktora. RF test krvi proverava protein sa nazivom reumatoidni faktor. Visok nivo reumatoidnog faktora povezan je s autoimunim bolestima, posebno sa RA.
  • Test na cirkulišući citrulinisani peptid (anti CCP). Ovaj test traži antitelo koje je povezano sa RA. Ljudima koji imaju ovo antitelo obično se dijagnostikuje RA, ali to ne mora nužno značiti da svaka osoba s ovim antitelom boluje od reumatoidnog artritisa. Prilikom uspostavljanja dijagnoze mnogo se češće radi anti CCP nego test reumatoidnog faktora (RF).
  • Test antinuklearnih antitela. Panel antinuklearnih antitela testira imunološki sistem da bi utvrdio da li stvara antitela. Telo može stvoriti antitela kao odgovor na mnogo različitih vrsta stanja, uključujući i RA.
  • Sedimentacija eritrocita znači da u telu postoji neka upala. Test ESR pomaže u određivanju stepena upale u telu. Na osnovu rezultata lekar će znati da li imate upalu, ali problem je što se na osnovu testa ne može zaključiti ništa o uzroku upale.
  • Test C-reaktivnog proteina je test kojim se utvrđuje ima li infekcije u telu. Teška infekcija ili značajno zapaljenje bilo gde u telu može pokrenuti jetru da stvori C-reaktivni protein. Visok nivo ovog markera upale u vezi je sa RA.

Lečenje reumatoidnog artritisa

Za RA nema leka, ali postoje tretmani koji vam mogu pomoći da upravljate bolešću.

Ova bolest može prilično angažovati i lekara i pacijenta dok pronalaze najbolje načine za lečenje simptoma i usporavaju pogoršanje stanja.

Nedavno je napredak u strategijama lečenja rezultirao sve boljim ishodima, ali i kvalitetom života za one koji imaju reumatoidni artritis.

Novi tretman RA

Nov pristup tretiranja izaziva manje simptoma i veću stopu remisije za one sa RA. Strategija lečenja uključuje:

  • postavljanje specifičnog cilja ispitivanja gde se pokazuje ili remisija ili slaba aktivnost bolesti;
  • testiranje reaktanata u akutnoj fazi i sprovođenje mesečnog praćenja radi procene napretka u lečenju i planu upravljanja bolešću;
  • hitna promena režima lekova (terapija se menja) ako se ne postigne napredak.

Terapija ove bolesti pre svega pomaže u upravljanju bolom i kontroli inflamatorne reakcije koja u mnogim slučajevima može izazvati remisiju. Smanjenje upale takođe može pomoći u sprečavanju daljeg oštećenja zglobova i organa.

Terapija može uključivati:

  • farmakološke lekove;
  • alternativne ili kućne lekove;
  • promene u ishrani;
  • određene vrste vežbi.

Vaš lekar će sarađivati s vama kako bi utvrdio najbolji plan lečenja u skladu s vašim zdravstvenim stanjem.

Mnogim ljudima ovi tretmani pomažu u aktivnom životu i smanjuju rizik od dugoročnih komplikacija.

Lekovi za reumatoidni artritis

Postoji mnogo lekova za RA. Neki od njih pomažu u smanjenju bola i upale RA. Neki kontrolišu štetu koju RA nanosi zglobovima.

Sledeći medikamenti se prodaju bez recepta i pomažu u smanjenju bola i upale tokom pojave RA:

Sledeći medikamenti usporavaju štetu koju RA može naneti vašem telu:

  • antireumatski lekovi – modifikuju bolest (DMARD); DMARD deluje tako što blokira odgovor imunološkog sistema vašeg tela, što usporava napredovanje RA
  • biološki DMARD lekovi nove generacije – reaguju direktno na upale, umesto da blokiraju celokupan odgovor imunog sistema vašeg tela; oni mogu biti efikasan tretman za ljude koji ne reaguju na tradicionalnije DMARD-ove
  • inhibitori Janus kinaze (JAК) – nova su potkategorija DMARD-a i blokiraju određene imunološke odgovore; oni mogu pomoći u sprečavanju upalu i zaustavljanju oštećenja zglobova u slučajevima kada DMARD i biološki DMARD nemaju efekta

Domaći lekovi za reumatoidni artritis

Određeni kućni lekovi i promena načina života mogu vam pomoći da poboljšate kvalitet života kada imate RA. To uključuje sprave za vežbanje, odmor i pomoćna sredstva.

  • Vežbajte
    Vežbe slabog opterećenja mogu vam pomoći da poboljšate opseg pokreta u zglobovima. Vežbanje takođe može ojačati mišiće, što pomaže u ublažavanju dela pritiska na zglobove. Možda ćete želeti i da isprobate lake joga vežbe koje vam mogu pomoći da vratite snagu i fleksibilnost.
  • Odmarajte se dovoljno
    Možda će vam trebati više odmora tokom jakih upala, a manje tokom remisije. Spavanje će vam pomoći da smanjite upale i bol, kao i umor.
  • Stavljajte tople ili hladne obloge
    Obloge s ledom ili hladne obloge smanjuju upalu i bolove. Takođe mogu biti efikasne protiv grčeva u mišićima. Hladne obloge možete zameniti toplim tuševima i toplim oblogama, što smanjuje ukočenost.
  • Isprobajte neka pomagala
    Određena pomagala kao što su udlage mogu držati ugroženi zglob u ležećem položaju. Ovo pomaže da se smanji upala.
    Štapovi i štake pomažu da održite pokretljivost. Takođe, možete ugraditi dodatke za domaćinstvo, poput šipki i rukohvata u kupatilima i duž stepeništa – svuda gde vam je neophodna pomoć da se pridržite prilikom kretanja.

Ishrana osoba sa RA

Vaš lekar ili nutricionista mogu vam preporučiti antiinflamatornu dijetu, koja će simptome držati pod kontrolom. Ova vrsta dijete uključuje hranu koja sadrži mnogo omega 3 masnih kiselina.

Hrana bogata omega 3 masnim kiselinama uključuje:

  • masne ribe poput lososa, tunjevine, haringe i skuše;
  • seme čija;
  • seme lana;
  • orahe.

Antioksidansi, kao što su vitamini A, C i E i selen, takođe mogu smanjiti upalu. Hrana bogata antioksidansima uključuje:

  • bobice, poput borovnica, brusnica, godži bobica i jagoda;
  • tamnu čokoladu;
  • spanać;
  • pasulj;
  • pekan orahe;
  • artičoke.

Izuzetno je važno unositi mnogo vlakana. Prema mišljenju nekih istraživača, vlakna mogu pomoći u smanjenju odgovora na upalu, što potom smanjuje nivo C-reaktivnog proteina. Izaberite hranu od celog zrna, sveže povrće i sveže voće. Jagode mogu biti posebno korisne.

Hrana koja sadrži flavonoide takođe pomaže u suzbijanju upala u telu. Flavonoidima su bogate sledeće namirnice:

  • proizvodi od soje, kao što su tofu i miso;
  • bobice;
  • zeleni čaj;
  • brokoli;
  • grožđe.

Ono što ne jedete jednako je važno kao i ono što unosite u svoj organizam. Obavezno izbegavajte hranu koja izaziva zapaljenske procese u organizmu i od koje nećete imati koristi. Tu spadaju obrađeni ugljeni hidrati i zasićene masti (transmasti).

Izbegavanje okidačke hrane (podstiče upale) i konzumiranje prave hrane može vam pomoći da upravljate RA.

Vrste reumatoidnog artritisa

Postoji nekoliko različitih vrsta RA. Ako se odredi tačna vrsta od koje vi bolujete, to će mnogo pomoći lekaru da vam propiše najbolju terapiju.

Vrste RA:

  • Seropozitivni RA. Ako imate seropozitivni RA, imate pozitivan rezultat testa krvi na reumatoidni faktor. To znači da imate antitela koja izazivaju da vaš imunološki sistem napada zglobove.
  • Seronegativni RA. Ako imate negativan rezultat testa RF krvi i negativan rezultat anti CCP, ali i dalje imate simptome RA, možda imate seronegativni RA. Na kraju ćete možda razviti antitela, menjajući dijagnozu u seropozitivni RA.
  • Juvenilni idiopatski artritis (JIA). Juvenilni idiopatski artritis odnosi se na RA dece do 17 godine i mlađu. Stanje je ranije bilo poznato kao maloletnički reumatoidni artritis (JRA). Simptomi su isti kao i kod ostalih vrsta RA, ali mogu uključivati i upalu očiju i probleme s fizičkim razvojem.

Seropozitivni reumatoidni artritis

Seropozitivni RA je najčešći tip RA. Ova vrsta artritisa pojavljuje se i kao porodična bolest. Seropozitivni RA može imati teže simptome od seronegativnog RA.

Simptomi seropozitivnog RA mogu biti:

  • jutarnja ukočenost koja traje 30 minuta ili duže;
  • otok i bol u više zglobova (često promene počinju od šaka);
  • otok i bol u simetričnim zglobovima;
  • reumatoidni čvorovi;
  • groznica;
  • umor;
  • gubitak težine…

RA nije uvek ograničen na zglobove. Neki ljudi sa seropozitivnim RA mogu imati upale u očima, pljuvačnim žlezdama, živcima, bubrezima, plućima, srcu, koži i krvnim sudovima.

Uzroci reumatoidnog artritisa

Tačan uzrok RA nije poznat. Međutim, čini se da određeni faktori povećavaju rizik od razvoja RA ili su okidač za njegov razvoj.

Faktori koji mogu povećati rizik od RA su sledeći:

  • ako ste ženskog pola;
  • u porodičnoj istoriji imate dijagnozu RA.

Faktori koji mogu biti okidač za RA:

  • izloženost određenim vrstama bakterija, poput onih povezanih s parodontalnom bolešću;
  • ako imate istoriju virusnih infekcija, poput Epštajn-Barovog virusa, koji izaziva mononukleozu;
  • traume ili povrede, kao lom ili fraktura kostiju, iščašenja zgloba i oštećenja ligamenata;
  • pušenje;
  • gojaznost.

Reumatoidni artritis u rukama

Artritis u rukama može početi kao blagi osećaj sagorevanja koji primećujete na kraju dana. Potom možete doživeti bol koji se nije stvorio nužno od preterane aktivnosti ruku. Ovaj bol može postati prilično jak ako ga ne lečite.

Takođe možete primetiti:

  • otok
  • crvenilo
  • toplinu
  • ukočenost

Ako se hrskavica u zglobovima istroši, postoji mogućnost da uočite neke deformacije na rukama. Osim toga, možete osetiti brušenje u zglobovima ruku, prstiju i velikim zglobovima ako se stanje hrskavice potpuno pogorša.

Кako bolest napreduje, vrećice ispunjene tečnošću ili sinovijalne ciste obično se razvijaju u zglobovima, kolenima, laktovima i oko malih zglobova šake. Ove ciste mogu izazvati razne komplikacije, a u nekim slučajevima može pući tetiva.

Pored toga, možete razviti kvrgave izrasline, nazvane koštane ostruge, u pogođenim zglobovima. S vremenom će vam te koštane ostruge otežati da se služite rukama.

Ako imate RA u svojim rukama, vaš lekar će s vama raditi vežbe koje će pomoći da zadržite pokret i funkciju.

Vežbe, zajedno s drugim vrstama lečenja, mogu smanjiti upalu i usporiti napredak bolesti.

Kako izgleda kad imate RA

RA može biti najvidljiviji u vašim rukama i nogama, posebno s napretkom bolesti, ali i ako nemate plan lečenja.

Uobičajeni su otoci prstiju, šaka, zglobova, kolena, nožnih zglobova i prstiju. Oštećenje ligamenata i oticanje stopala izazivaju probleme prilikom hodanja osoba sa RA.

Ako ne lečite RA, možete razviti ozbiljne deformacije na rukama i nogama. Deformacije ruku i prstiju mogu dati zakrivljeni izgled kandže. Za to su potrebne godine, pa je odlazak lekaru na vreme značajna preventiva.

Nožni prsti takođe mogu poprimiti izgled kandže, ponekad se savijajući nagore, a ponekad ispod luka stopala.

Takođe,  možete primetiti čireve i žuljeve na nogama.

Кvržice, zvane reumatoidni čvorovi, mogu se pojaviti svuda na vašem telu gde su zglobovi upaljeni. Kada je reč o veličini, mogu biti vrlo mali, pa do veličine oraha ili veći od toga, a mogu se javiti i u grozdovima.

Razlika reumatoidnog artritisa i osteoartritisa

Poput ljudi sa RA, i ljudi s osteoartritisom (OA) mogu imati problema zbog bolnih i ukočenih zglobova koji otežavaju kretanje. Postoje sličnosti ali i razlike kod ove dve bolesti.

Ljudima sa OA mogu oticati zglobovi nakon produžene aktivnosti, ali OA ne izaziva značajniju inflamatornu reakciju koja obično rezultira crvenilom pogođenih zglobova.

Za razliku od RA, OA nije autoimuna bolest, već je povezan s prirodnim habanjem zglobova zbog starenja ili se može razviti kao rezultat traume.

OA se najčešće primećuje kod starijih odraslih. Međutim, ponekad se može videti kod mlađih odraslih koji prekomerno koriste određeni zglob – poput tenisera i drugih sportista, ali i onih koji su doživeli tešku povredu.

RA je autoimuna bolest. Oštećenje zglobova od RA nije uzrokovano normalnim habanjem. Uzrok RA je taj što telo samo sebe napada.

Da li RA spada u nasledne bolesti?

RA se ne smatra naslednom bolešću, ali izgleda da se javlja u okviru porodice. To može biti zbog okoline, genetike ili kombinacije ova dva faktora.

Ako imate članove porodice s problemom RA, obratite se svom lekaru, posebno ako osetite bilo kakve simptome trajnog bola u zglobovima, otoka i ukočenosti tkiva koji nisu povezani s prekomernom upotrebom ili traumom.

Porodična istorija RA povećava rizik od obolevanja od ove bolesti, a rana dijagnoza može napraviti veliku razliku u efikasnosti lečenja i vrsti terapija.

Razgovarajte sa svojim lekarom

RA spada u red hroničnih bolesti za koju trenutno ne postoji lek. Većina ljudi sa RA nema stalne simptome, već se oni javljaju u naletima, pojačavaju se i smenjuju se s periodima bez simptoma, poznatijim kao remisije.

Tok bolesti se razlikuje od osobe do osobe, a simptomi mogu varirati od blagih do teških.

Iako se simptomi mogu zaustaviti na duži period, problemi sa zglobovima uzrokovani RA obično se pogoršavaju kako vreme prolazi. Rano lečenje je vrlo važno jer pomaže u odlaganju nekih ozbiljnijih oštećenja zglobova.

Ako imate bilo kakve simptome ili ste zabrinuti da možda imate RA, obavezno se obratite svom lekaru.

POVEZANI ČLANCI

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala, poznata i kao ravni tabani (lat. pes planus), predstavljaju više od jedinstvene anatomske karakteristike i mogu biti izvor neprijatnosti, bola, i ograničenja koja utiču na mobilnost tela. Iako mnogi ljudi žive s ovim stanjem bez većih problema, za...

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu može biti posledica naprezanja mišića ili grčeva, ili se može javiti usled drugih stanja poput išijasa. Ovaj tip bola može znatno uticati na svakodnevne aktivnosti, ograničavajući pokretljivost i smanjujući kvalitet života pojedinca. Pored toga,...

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti predstavlja učestali problem koji može bitno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pojedinca. Razumevanje uzroka, prepoznavanje simptoma, i upoznavanje sa različitim metodama lečenja su ključni koraci ka ublažavanju bola i povratku normalnim...

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala, poznata i kao ravni tabani (lat. pes planus), predstavljaju više od jedinstvene anatomske karakteristike i mogu biti izvor neprijatnosti, bola, i ograničenja koja utiču na mobilnost tela. Iako mnogi ljudi žive s ovim stanjem bez većih problema, za...

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu može biti posledica naprezanja mišića ili grčeva, ili se može javiti usled drugih stanja poput išijasa. Ovaj tip bola može znatno uticati na svakodnevne aktivnosti, ograničavajući pokretljivost i smanjujući kvalitet života pojedinca. Pored toga,...

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti predstavlja učestali problem koji može bitno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pojedinca. Razumevanje uzroka, prepoznavanje simptoma, i upoznavanje sa različitim metodama lečenja su ključni koraci ka ublažavanju bola i povratku normalnim...

Bol u donjem delu stomaka

Bol u donjem delu stomaka

Bol u donjem delu stomaka je uobičajena pojava koja može biti znak različitih stanja, od bezazlenih do onih koje zahtevaju hitnu medicinsku pažnju. Razumevanje uzroka ovakve vrste bola može pomoći da bolje razumemo svoje telo i na vreme prepoznamo kada je potrebno...

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala: sve što treba da znate

Ravna stopala, poznata i kao ravni tabani (lat. pes planus), predstavljaju više od jedinstvene anatomske karakteristike i mogu biti izvor neprijatnosti, bola, i ograničenja koja utiču na mobilnost tela. Iako mnogi ljudi žive s ovim stanjem bez većih problema, za...

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu – Uzroci i lečenje

Bol u listovima nogu može biti posledica naprezanja mišića ili grčeva, ili se može javiti usled drugih stanja poput išijasa. Ovaj tip bola može znatno uticati na svakodnevne aktivnosti, ograničavajući pokretljivost i smanjujući kvalitet života pojedinca. Pored toga,...

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti: Uzroci, simptomi i lečenje

Bol u peti predstavlja učestali problem koji može bitno uticati na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života pojedinca. Razumevanje uzroka, prepoznavanje simptoma, i upoznavanje sa različitim metodama lečenja su ključni koraci ka ublažavanju bola i povratku normalnim...

KOMENTARI

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Sadržaj
Share This